Trenutno je temperatura vode u Лексвик - Prosečna temperatura vode u Лексвик danas je -.
Uticaj temperature vode
Ribe su hladnokrvne, što znači da njihov metabolizam snažno zavisi od temperature okoline. Ribe teže udobnosti. Čak i mala promena ili prekid mogu ih naterati da promene lokaciju.
Ovo ponašanje generalno varira po vrsti i mestu, pa ne možemo odrediti idealnu temperaturu vode, ali kao opšte pravilo, treba izbegavati nenormalno hladne vode leti i previše tople zimi. Zapamtite, potražite zone udobnosti i tamo ćete naći ribe.
Uzimamo u obzir talase na otvorenom moru.
Talasi koje ćete zateći na obali mogu biti malo izmenjeni orijentacijom obale i morskim dnom, iako su u većini slučajeva uglavnom slični.
Izlazak sunca je u 3:52:56, a zalazak u 22:55:01.
Postoji 19 sati i 2 minuta sunčeve svetlosti. Sunčev tranzit je u 13:23:58.
Koeficijent plime je 63, što se smatra srednjom vrednošću. U podne, koeficijent plime je 67, a dan se završava vrednošću 71.
Najveća visoka plima zabeležena u tabelama plime za Лексвик, isključujući meteorološke uticaje, iznosi 3,7 m, a najmanja visina plime je -0,1 m (referentna visina: Prosečna najniža niska voda (MLLW))
Sledeći grafikon prikazuje napredovanje koeficijenta plime tokom meseca Јул 2025. Ove vrednosti daju približan prikaz predviđenog raspona plime u Лексвик.
Veliki koeficijenti plime ukazuju na značajne visoke i niske plime; obično se javljaju jake struje i kretanja po morskom dnu. Meteorološki fenomeni kao što su promene pritiska, vetar i kiša takođe izazivaju varijacije nivoa mora, ali zbog njihove nepredvidivosti na duži rok, ne uzimaju se u obzir u prognozama plime.
Mesec izlazi u 16:35 (31° severoistok).
Solunarni periodi označavaju najbolje delove dana za pecanje u Лексвик. Glavni periodi odgovaraju lunarnom tranzitu (prolazak meseca preko meridijana) i suprotnom lunarnom tranzitu i traju približno 2 sata. Sporedni periodi počinju sa izlaskom i zalaskom meseca i traju otprilike 1 sat.
Kada se solunarni period poklopi sa izlaskom ili zalaskom sunca, možemo očekivati veću aktivnost nego što je prvobitno predviđeno. Ovi vršni periodi su označeni zelenom bojom. Dodatno u grafikonu označavamo periode najveće aktivnosti tokom godine velikom plavom ribom na liniji perioda.
Јужна Гутвика | Бангсунд | Бартнес | Биафоссен | Бреиде | Ведрост | Вердалсора | Викхаммер | Екне | Из стада | КјеркнесВаген | Калдвика | Квалои | Квалоисетер | Квам | Колверееид | Лаувснес | Левангер | Лексвик | ЛингСнес | Луд | Малм | Масесет | Мосвик | Намсос | Наустбукта | Наустволлен | Ноем | Превући | Рора | Рорвик | Ручна колица | Сјоасен | Салсбрукет | Салснес | Седиште | Скорстад | Солсем | Сорлија | Стјердал | Станланд | Стеинкјер | Странд и Намдален | Страумен | Торстад | Утворда | Факсдал | Финнангер | Флатгија | Фоллафосс | Фоснес | Фоссландски | Фроварп | Фровик | Фроста | Хасваг | Хофлес | Хусеби
Frosta (12 km) | Ekne (21 km) | Mosvik (25 km) | Vikhammer (26 km) | Stjørdal (27 km) | Trondheim (28 km) | Levanger (34 km) | Rye (36 km) | Kvithylla (37 km) | Fevåg (38 km) | Kjerknesvågen (39 km) | Hasselvika (39 km) | Straumen (39 km) | Sjursvika (40 km) | Botngård (42 km) | Ingdalen (42 km) | Follafoss (42 km) | Sør Geita (42 km) | Spongdal (42 km) | Nerkjøra (43 km)